Rimski most, na rijeci Bosni, nedaleko od sarajevskog naselja Ilidža, jedan je od ljepših sačuvanih mostova u Sarajevu i njegovoj okolini. Kao što je Kozija ćuprija, u simboličkom smislu, istočna kapija grada Sarajeva, Rimski most je njegova zapadna kapija. Iako nosi naziv Rimski most, njega nisu sagradili Rimljani.
Lokalitet Ilidže je lociran u najstarijem području sarajevske regije u kome se nalaze ostaci neolitskih, ilirskih i rimskih naselja, kao i termalna kupališta korištena za vrijeme Rimskog, Otomanskog i Austrougarskog carstva, kao i u kasnijem periodu.
Rimski most je jedan od četiri stara kamena mosta na području Grada koji su još uvijek sačuvani. Ostala tri mosta su Šeher-Ćehajina ćuprija, Latinska ćuprija i Kozija ćuprija.
1530. godine ovim krajevima je prolazio čuveni putopisac Benedikt Kuripešić i nije zabilježio ništa o ovom mostu. Međutim 20 godina kasnije mletački poslanik Katarin Zeno piše o ovom mostu, i govori da je to kameni most sa sedam lukova na rijeci Bosni. Znači da je izgrađen poslije 1530. a prije 1550. godine. Ne zna se ništa o tome ko je naredio gradnju mosta niti ko ga je zidao. Most je obnavljan već polovinom 16. vijeka i moguće da je njegov obnovitelj bio veliki vezir Rustem paša Opuković, koji je sagradio jedan drugi most na rijeci Željeznici na Ilidži. Spominje se i da je obnovitelj mogao biti Gazi Ali-paša.
Most je izgrađen od klesanog kamena i oblikovan je kao niska polegla građevina na sedam lukova. Lukovi su visinski nešto niži na krajevima i rastu prema sredini, pa tako imamo karakterističan, blago ispupčen, oblik ovog mosta. Dužina mu iznosi oko 40 metara, a širina 4,5 metara. Postoji pretpostavka da je i u doba Rimskog carstva na istom tom mjestu stajao most i da je sadašnja građevina sazidana na temeljima prethodne (ipak to još uvijek nije dokazano). Ono što je dokazano je da je prilikom gradnje mosta materijal za gradnju uziman i sa kasno antičkih objekata čije su ruševine ležale u blizini, tako da možemo vidjeti i neke zanimljive antičke reljefe uzidane u građevinu.
U nizvodnom korkaluku ugrađena je rimska spolija, kamena ploča na čijoj površini se nalazi plitki reljef, zbog čega se ovaj most u narodu često naziva i Rimskim mostom. O tom reljefu nema podataka u dostupnoj literaturi. Na reljefu je prikazana naga figura u stojećem položaju, lijeve noge prekrižene preko desne, sa desnom rukom podignutom iznad glave i lijevom rukom prekriženom preko grudi. Postoji velika mogućnost da je upravo zbog toga ovaj most prozvan Rimski iako je izgrađen za vrijeme Osmanskog carstva.
Most je restauriran više puta u 20. vijeku a od 1986. godine pa do danas je pretrpio manja oštećenja.Ovaj prelijepi most je proglašen za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.
